Milinko Mile Vasiljević

Milinko Mile Vasiljević (Loznica, 18. mart 1981) srpski je spiker, novinar i audio-producent.

Milinko Mile Vasiljević - Generički glasovi i kloniranje glasa – da li bih pristao da se moj glas klonira?

milevoiceover | 29 Avgust, 2026 09:47

 

 Milinko  Mile Vasiljević Voice Over Artist, Zvanicna fotografija

Milinko Mile Vasiljević

Voice Actor / Sinhronizator

 


GLASOVNI KAMELEON - MILINKO MILE VASILJEVIĆ - VOICE OVER

 

 

 

Šta za mene predstavlja glas?

 

Kada se više od 25 godina bavite govorom, radijem, televizijom, sinhronizacijom i drugim oblicima medijskog rada, glas vremenom postane mnogo više od profesionalnog alata. On postaje deo vašeg identiteta.

Za mene je glas nešto što se godinama gradi. Nije važna samo boja glasa, već i način na koji izgovaram reči, ritam, dikcija, emocija, interpretacija i iskustvo koje stoji iza svake izgovorene rečenice.

Kao voice actor / sinhronizator sa 25 godina iskustva u lozničkim medijima, imao sam priliku da svoj glas koristim u različitim formatima i za različite namene. Zato mi je tema generičkih glasova i veštačke inteligencije posebno zanimljiva.

 

https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Milinko_Vasiljević

 

Šta su zapravo generički glasovi?

Generički glasovi su sintetički ili veštački generisani glasovi koji mogu da čitaju tekst bez angažovanja stvarnog govornika za svaku pojedinačnu snimljenu rečenicu.

Tehnologija je u poslednjih nekoliko godina veoma napredovala. Danas AI može da proizvede govor koji zvuči izuzetno prirodno, sa pauzama, promenama intonacije i različitim nivoima izražajnosti.

To donosi velike mogućnosti, ali istovremeno otvara i ozbiljna pitanja.

 

Gde je granica između generičkog AI glasa i stvarnog glumca?

Mislim da je granica upravo u identitetu i saglasnosti.

Ako kompanija koristi generički glas koji nije povezan sa konkretnom osobom, tu ne vidim isti problem. Ali kada se koristi glas stvarnog čoveka, posebno profesionalnog voice actora, tada više ne govorimo samo o tehnologiji.

Govorimo o njegovom profesionalnom identitetu.

Jedno je napraviti veštački glas koji zvuči prijatno i profesionalno. Drugo je uzeti postojeći glas određene osobe, napraviti njegovu digitalnu kopiju i omogućiti računaru da govori u njeno ime.

 

Da li bih pristao na kloniranje svog glasa?

Moj odgovor je: možda, ali nikako bez jasno definisanih uslova.

Nisam protiv razvoja veštačke inteligencije i ne mislim da treba bežati od novih tehnologija. Naprotiv, smatram da AI može biti veoma koristan alat za audio-produkciju, obrazovanje, pristupačnost, multimediju i brojne druge oblasti.

Ali ako je u pitanju moj glas, želeo bih da znam tačno šta se klonira, ko klon koristi i šta će taj glas govoriti.

 

Šta bih tražio pre nego što dam saglasnost?

Pre svega, tražio bih jasan i precizan dogovor.

Želeo bih da bude definisano za koji projekat se moj glas koristi, koliko dugo traje dozvola, gde će se sadržaj emitovati i da li se moj AI glas može koristiti u drugim projektima.

Takođe bih želeo da bude jasno navedeno da se moj glas ne sme koristiti za sadržaj koji može da naruši moj ugled, da me predstavi u pogrešnom kontekstu ili da stvori utisak da sam nešto rekao kada to zapravo nisam rekao.

Za mene bi veoma važna bila i finansijska strana takvog angažmana. Ako neko koristi digitalni model mog profesionalnog glasa i na osnovu njega proizvodi veliki broj novih snimaka, smatram da je potpuno opravdano da postoji odgovarajuća naknada za takvu licencu.

 

 https://www.wikidata.org/wiki/Q138845821

 

Da li činjenica da se moj glas već nalazi na internetu menja moj stav?

Ne menja osnovni princip.

Moj glas se već može pronaći u javno dostupnim audio arhivama i bazama. Moji glasovni uzorci nalaze se, između ostalog, na Wikimedia platformi i na Freesoundu.

 https://freesound.org/people/MileVoiceOver/

 

To je deo mog dugogodišnjeg rada i svojevrsna digitalna arhiva mog glasa.

Međutim, činjenica da je neki snimak javno dostupan ne znači da je svaka buduća upotreba tog snimka automatski dozvoljena.

Postoji velika razlika između toga da neko posluša moj glasovni uzorak, koristi snimak u okviru dozvoljene licence i toga da od velikog broja mojih snimaka napravi model koji može neograničeno da proizvodi nove rečenice mojim glasom.

Upravo tu vidim jedno od najvažnijih pitanja budućnosti AI tehnologije.

 

Da li bih dozvolio da moj klonirani glas govori ono što ja nikada nisam rekao?

Samo uz veoma jasna pravila i kontrolu.

Ne bih želeo situaciju u kojoj neko napravi moj digitalni glas, a zatim mu dozvoli da govori bilo šta, bez mog znanja.

Moj glas ne bi trebalo da bude sredstvo za lažno predstavljanje.

Ako već postoji tehnologija koja omogućava kloniranje glasa, onda mora postojati i odgovornost onih koji tu tehnologiju koriste.

 

Da li mislim da će AI zameniti voice actore i sinhronizatore?

Ne verujem da će ih potpuno zameniti.

AI može veoma dobro da imitira određene karakteristike ljudskog govora, ali ljudska interpretacija je mnogo složenija od same boje glasa.

Voice actor ne čita samo napisane reči. On razume tekst, prepoznaje emociju, bira tempo, prilagođava intonaciju i pokušava da prenese ono što se nalazi između redova.

To iskustvo se ne dobija jednostavnim generisanjem zvuka.

Verujem da će AI glasovi postati sve prisutniji, ali isto tako verujem da će kvalitetan ljudski glas i dalje imati svoju vrednost.

 

Može li kloniranje glasa ipak biti korisno?

Naravno.

Mogu da zamislim brojne pozitivne primene. Na primer, profesionalni govornik može da napravi svoj digitalni glas za određene vrste sadržaja kada fizički nije u mogućnosti da snimi svaku novu verziju.

To može biti korisno u obrazovanju, multimediji, navigaciji, pristupačnosti, arhiviranju, lokalnim medijima i mnogim drugim oblastima.

Ali ključna reč je saglasnost.

Ako sam ja vlasnik svog profesionalnog glasovnog identiteta i ako neko želi da ga digitalno koristi, onda želim da učestvujem u odluci o tome kako će se koristiti.

 

Koji bi bili moji osnovni uslovi za kloniranje glasa?

Moji uslovi bi bili jednostavni i razumni:

  • da postoji moja jasna i izričita saglasnost;
  • da se unapred zna svrha korišćenja AI glasa;
  • da se definiše period na koji dajem dozvolu;
  • da se precizira gde i na kojim platformama glas može da bude korišćen;
  • da se moj glas ne koristi za obmanjujući ili štetan sadržaj;
  • da se bez dodatne saglasnosti ne prosleđuje drugim korisnicima ili kompanijama;
  • da postoji odgovarajuća finansijska naknada;
  • da imam mogućnost da reagujem ako se dogovor prekrši.

Drugim rečima, nisam protiv kloniranja glasa.

 

Protiv sam kloniranja bez pitanja.

Da li bih voleo da moj glas jednog dana postoji i kao digitalni glas?

 

Da, pod određenim uslovima.

Posle više od dve i po decenije rada u lozničkim medijima, zanimljivo mi je da razmišljam o tome da glas koji sam godinama gradio može dobiti i jedan novi, digitalni oblik.

Ali taj digitalni oblik mora imati jasnu vezu sa mnom kao čovekom i profesionalcem.

Ne želim da moj glas postane samo još jedan generički AI glas u ogromnoj bazi podataka.

Ako već postoji mogućnost da se napravi digitalna verzija mog glasa, onda želim da ona bude napravljena profesionalno, uz moju saglasnost i uz jasno definisana pravila korišćenja.

 

Šta bih na kraju poručio onima koji razvijaju AI glasove?

Tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša. Način na koji je koristimo pravi razliku.

Generički glasovi mogu biti odličan alat. Kloniranje glasa takođe može imati veoma korisne primene. Ali iza svakog prepoznatljivog ljudskog glasa postoji osoba, njen rad, iskustvo i profesionalni identitet.

Zato smatram da bi budućnost AI glasova trebalo da bude zasnovana na saradnji, transparentnosti i saglasnosti.

Moj glas jeste dostupan kroz različite javne glasovne uzorke i audio arhive, uključujući Wikimedia i Freesound. Ali moja dostupnost u javnom prostoru nije isto što i neograničena dozvola da neko napravi moj digitalni identitet i koristi ga bez dogovora.

 

Da li bih pristao na kloniranje svog glasa?

Da — ako znam ko ga koristi, zašto ga koristi, koliko dugo ga koristi i pod kojim uslovima.

Jer glas može biti digitalizovan.

Može biti sintetizovan.

Može biti kloniran.

Ali profesionalni glas nije nastao preko noći. On je rezultat godina rada, iskustva i bezbroj izgovorenih rečenica.

A ono najvažnije — iza svakog pravog glasa postoji čovek.

 

 Glasovni umetnik Milinko Mile Vasiljević / National Geographic SpecDemo / milevoiceover

 

Autor teksta:  Milinko Mile Vasiljević

Voice Actor / Sinhronizator

25 godina iskustva u lozničkim medijima

«Prethodni   1 2 3
 
Accessible and Valid XHTML 1.0 Strict and CSS
Powered by blog.rs - Design by BalearWeb